MALU'I (#14096)

Fakafeta'i ki Ho Huafá, 'E 'Eiki ko hoku 'Otua! 'Oku ou tautapa kiate Koe 'aki Ho Huafá 'a ia ko ë kuo tä ai 'a e Houá, pea kuo hoko mai ai 'a e Toetu'ú, pea kapa ai 'e he manavaheé mo e loto-lïfusiá 'a hono kotoa 'oku 'i he langí pea mo hono kotoa 'oku 'i he mämaní, ke faka'uha hifo mei he hëvani 'o Ho'o Meesí pea mo e ngaahi 'ao 'o Ho'o anga'ofa leleí 'a ia ko ë te ne fakafiefia'i 'a e ngaahi loto 'o Ho'o kau tamaio'eikí,'a ë kuo nau tafoki atu ki he 'Afioná mo tokoni'i Ho'o Lotú.
Malu'i ange Ho'o kau tamaio'eikí mo Ho'o kau kaunangá 'E hoku 'Eiki, mei he ngaahi ngahau 'o e fakakaukau muná mo e ngaahi fakavavalo noá, pea foaki ma'a kinautolu mei he to'ukupu 'o Ho'o kelesí ha konga mei he ngaahi matavai tafetafe-mälie 'o Ho'o 'iló.
Ko e mo'oni, ko Koe ko e Mäfimafi, ko e Mä'olunga Taupotu, ko e Fakamolemole Ta'engata, ko e Anga'ofa Aoniu.

-Bahá'u'lláh
-----------------------

MALU'I (#14097)

‘Ei ko e 'Otua Tupu'i-'Otua, ko e faka'ofa ë ka ko kimautolu, foaki mai ma'a kimautolu Ho'o tokoní, ko e kau paea tukuhausia, foaki ma'a kimautolu Ho'o nofo'anga-malú, mau movetevete, ke Ke fakamä'opo'opo kimautolu, mau hehenoa, toe fakatahataha'i kimautolu ki Ho'o täkangá, mau fusimo'omo, ke Ke foaki ma'a kimautolu ha konga mo ha 'inasi, mau fieinua, tataki kimautolu ki he tanunga- matavai 'o e Mo'uí, mau teiteimovai, fakaivia kimautolu na'a malava ke mau tu'u hake 'o tokoni'i Ho'o Lotú pea lï'oa kimautolu ko ha feilaulau mo'ui 'i he 'alunga 'o e täkiekiná.

-`Abdu'l-Bahá
-----------------------

MALU'I (#14098)

Ko Ia ia ko e 'Otua! 'Eiki E ko hoku 'Otua! 'E 'a Koe ko e Tokonia 'o e vaivaí, ko e Poupoua 'o e masivá pea mo e Taha Fakahaofi 'o e kau tu'utamaki ko ë 'oku tafoki atu kiate Koé.
'Aki 'a e fakatökilalo tahá 'oku ou hiki hake 'a hoku ongo nima tautapá ni ki Ho pule'anga 'o e hoihoifuá mo ui tötöaki atu ki he 'Afioná 'aki hoku mo'oni'i 'eleló, 'o pehë: 'Otua E, ko hoku 'Otua! Tokoni mai ke u to'oa 'iate Koe; fakaivia 'a hoku kongalotó ke ngäue ma'á e 'Afioná, poupou au 'aki Ho'o kelesí 'i he'eku ngäue fakatamaio'eiki ki Ho'o 'Afió, o'i au ke u kei tu'u fakamakatu'u ai pë 'i he'eku talangofua ki Ho'o 'Afió, hua'i mai kiate au 'a e ngaahi tauafu-ta'efa'atänaki 'o Ho'o foaki-'ofá, tuku 'a e ngaahi vakai 'o e fofonga 'o Ho'o 'ofa-angaleleí ke hängaifofonga hifo kiate au, pea fakauku hifo au 'i he moana 'o Ho'o fakamolemolé. 'Alo'ofa'aki mai na'a malava ke kei fakapapau'i ai pë 'a 'eku faitönunga ki Ho'o Lotú, pea kumuni ma'aku ha tu'unga huluange 'o e 'ilo'i-mo'oní mo e fakapapau'í, na'a malava ai ke u mätu'aki 'ata'atäina mei he mämaní, pea malava ai ke fakatafoki atu 'a hoku matá 'aki 'a e mätu'aki lolotu tahá ki Ho fofongá, ke fakamälohia 'aki 'a e fu'ufu'unga ivi ue'ia 'o e ngaahi fakamo'oní mo e ngaahi fakaongoongoleleí, pea, fakateunga'i 'aki 'a e ngeingeiá mo e mäfimafí, na'a malava ke ope 'o hulu atu 'i he potu kotoa pë 'o e langí mo mämani. Ko e mo'oni, ko Koe ko e Mohu-'Alo'ofa, ko e Kolölia-aoniu, ko e Anga'ofa, ko e Leuleumäfana.
'Eiki E! ko 'eni ia 'a e kau hao-mo'ui 'i he kau mate-mä'atá,'a e täkanga ko ia 'o e ngaahi laumälie täpuekiná. Kuo nau 'osi tu'uhekina 'a e faingata'a kotoa pë pea nau fakae'a 'a e kätekiná 'i he mata 'o e kau ta'efakamaau-totonu fakamamahí. Kuo nau si'aki fu'u 'a e fiemälié pea mo e tu'umälie fulipé, kuo nau tukupä loto-hangamälie ke tofikulu 'a e faingata'á mo e mamahí 'i he 'alunga 'o Ho'o 'ofá, pea 'oku nau kei nofo-pöpula 'i he ngaahi puke fakamälohi 'o honau ngaahi filí 'a ë 'oku nau hokohoko fakamamahi'i kinautolu 'aki 'a e ngaahi fakamamahi fakalilifu , mo fakatanga'i kinautolu koe'uhí ko 'enau 'a'eva ta'emauea 'i Ho 'alunga hangatonú. 'Oku 'ikai ha taha ke tokonia kinautolu, 'oku 'ikai ha taha ke fakakaume'a kiate kinautolu. Tukukehe ange pea mei he kau anga ta'etaaú mo e kau angakoví, 'oku 'ikai ha taha ke fakafeohi mo fakalelu kiate kinautolu.
'Eiki E! Ko e ngaahi laumälié ni kuo nau 'osi 'ahi'ahi'i e uhuuhu 'o e mamahí 'i he mo'ui fakaemämaní pea kuo nau matu'uekina 'a e ngaahi tö'onga fulikivanu kotoa pë 'a ë kuo fai 'e he kakai anga-fakaaoao kiate kinautolu, ko ha faka'ilonga 'o 'enau 'ofa 'i he ekiaki hoihoifua 'o Ho fofongá pea 'i he'enau vilitaki ke a'usia Ho pule'anga fakalangí.
'Eiki E! Fakafonu honau ngaahi telingá 'aki 'a e ngaahi kupukupu'i lea 'o e poupou faka'otuá pea mo ha ikuna 'oku vavé, pea fakahaofi kinautolu mei he fakatanga-kovi 'a kinautolu ko ë 'oku nau ma'u 'a e mafai fakalilifú. Ta'ofitu'u 'a e ngaahi nima 'o e kau angakoví, pea 'oua mu'a na'á Ke tuku 'a e ngaahi laumälié ni ke hae hifo 'e he ngaahi pesipesi mo e nifo 'o e ngaahi manufekai-angafita'á, he 'oku 'akilotoa kinautolu 'e he'enau 'ofa ki he 'Afioná, pea kuo tuku foki kiate kinautolu 'a e ngaahi fakalilolilo 'o ho mä'oni'oní, mo nau tu'u fakatökilalo atu 'i ho matapaá,pea kuo nau a'u atu foki ki Ho 'alofi-tapú.
'Eiki E! 'Alo'ofa'aki mai 'o fakaivia kinautolu 'aki ha laumälie fo'ou, fakamaama honau ngaahi matá 'aki hano fakamafeia kinautolu ke nau mätä'ia Ho'o ngaahi fakamo'oni fakaofó 'i he kaupö'uli 'o e poó; tala'ofa'aki ma'a kinautolu 'a e lelei kotoa ko ë 'oku nau hä'ofia 'i Ho pule'anga 'o e 'uni misiteli ta'ehanongata'angá; ngaohi kinautolu ko ha ngaahi fetu'u ngingila 'oku nau hulungia 'a e potu kotoa pë, ko ha ngaahi 'akau tupu 'äfa'afa 'oku nau to'ulu 'i he fuá pea mo ha ngaahi va'a 'oku angina holo 'i he ngaahi hauhaufano 'o e mafoa-'a-e-atá.
Ko e mo'oni, Ko Koe ko e Fa'a Foaki, ko e Aoniu, ko e Ivi-Fakaleveleva, , ko e Ta'e'ulutukua. 'Oku 'ikai mo ha toe 'Otua ka ko Koe, ko e 'Otua 'o e 'ofa mo e faimeesi, ko e Kolölia Aoniu,	ko e Fakamolemole Ta'engata.

-`Abdu'l-Bahá
-----------------------

MALU'I (#14099)

'E 'Otua,ko hoku 'Otua!Ta'ofi Ho'o kau tamaio'eiki falala'angá mei he 'üni kovi 'o e kitá mo e
holi-fakaekakanó, malu'i kinautolu 'aki 'a e fofonga-le'o 'o Ho'o 'ofa-angaleleí mei hono kotoa 'o e loto fakafäsifasí, fetaufehi'a'akí mo e fefakameheka'akí, fakamalumalu kinautolu 'i he kolotau mälohi 'o Ho'o tokangá pea, hao mei he ngaahi ngahau-masila 'o e tätäla'á, ngaohi kinautolu ko e ngaahi fakahä'anga 'o Ho'o ngaahi faka'ilonga langilangi'iá, fakamaamangia honau ngaahi matá 'aki 'a e ngaahi huelo'i-maama 'oku mafola mai mei he Matavai-'Aho 'o Ho'o uouongataha fakalangí, fakafiefia'i honau ngaahi lotó 'aki 'a e ngaahi kupukupu'i folofola kuo fakahaa'i mei Ho pule'anga mä'oni'oní, poupou'i honau no'otanga'anga-valá 'aki 'a Ho ivi-aoniú 'a ë 'oku ha'u mei he taetaea 'o Ho kolöliá. Ko Koe ko e Foaki-'Ofa Aoniu, ko e Malu'i'anga, ko e Mäfimafi, ko e Anga'ofa.

-`Abdu'l-Bahá
-----------------------

MALU'I (#14100)

Ko IA ko e Leuleumäfana, ko e Foaki-'ofa Aoniu! 'E 'Otua, ko hoku 'Otua! 'Okú Ke 'afio'i au, 'okú KE tokaima'ananga au.Ko Koe ia 'a hoku Nonga'angá mo hoku Hüfanga'angá. Kuo 'ikai 'aupito ke u toe kumi ki ha taha pë te u toe kumi ki ai tukukehe Koe. Kuo 'ikai ha 'alunga ke u toe 'a'eva ai pë te u toe 'a'eva ai ka ko e 'alunga pë 'o Ho'o 'ofá! 'I he kaupö'uli löfu'u 'o e mamahí, 'oku tangaki atu 'a hoku matá 'i he hanganaki mo e fonu 'Amanaki ki he pongipongi 'o Ho'o hoifua ta'efa'atanakí pea 'i he houa 'o e mafoa 'a e atá 'oku fakafo'ou pea mo fakaivia ai 'a hoku laumälie vaivaí 'i hono manatua 'o Ho hoihoifuá mo e haohaoá. Ko ia ko ë kuó Ke faitokonia 'aki 'a e kelesi 'o Ho'o anga'ofá, neongo ai pë pe ko e taha ko iá ko ha fo'i tulutá, te ne hoko 'e ia ko ha moana ta'ehanongata'anga, pea ko e ki'i mongi'i 'elito'i mo'ui 'a ë kuo faipoupouekina 'e he ngaahi taumalingi 'o Ho'o 'ofa-angaleleí, te ne ulo 'o hangë tofu ko ha fo'i fetu'u maamangiá.
Hä'ofia ange mu'a 'i he malumalu 'o Ho'o tauhí 'a Ho'o tamaio'eiki ue'ia mo pöpulá ni, 'Eï 'A KOE ko e Laumälie 'o e haohaoá, 'A E 'Afioná ko e Fakaai 'Ofa Aoniu. Tokonia ia 'i he mämani ko 'eni 'o e fa'ahinga 'o e tangatá ke tu'u fakamakatu'u mo tu'u ta'emauea ai pë 'i Ho'o 'ofá pea 'alo'ofa'aki mai ki he fo'i manupuna kapakau laveá ni ke ne ma'u ha hüfanga'anga mo ha malu'anga 'i Ho'o pununga faka-'Otuá, 'a ë 'oku üngaki-malu 'i he fu'u 'akau fakalangí.

-`Abdu'l-Bahá
-----------------------

