Return   Facebook

The Universal House of Justice

Ridván 2023

To the Bahá’ís of the World

Dearly loved Friends,

E lagona ne matou ate lifu tafasili ite lasi o tusi atu ki se komiuniti tela a tena kilooga maluga mo tena loto taumafai o fakaiku e tusa mo tena kalaga tafa sili ite maualuga. E lasi, e tafasil ite lasi ate alofa o matou mo koutou, kae ne pefea o lele a motou agaaga ite lavea atu ne latou fakamaoni kae fakatunaki e taumafai i olotou olaga e fakafoliga mai ne Akoakoga a Bahá’u’lláh kae tuku atu a vai ote ola o Tena Faaliiga ki se lalolagi ko oko loa i ana fia inu. Ate maalosi ote lagona o koutou ite pogai e tuku aliali mai ke lavea. Fakalauefaaga mote fakamakekeega, galueega mote nofo lei, mote kaufakatasi i sautalaaga i loto ite sosaieti e fakatau olo pakini ki mua, ka kote akutu fakatasi fakalei o galueega konei i te levolo o kalasata ko gasolosolo loa o atili laveagina. E seai aka foki se koga e sili atu ite lavea maalosi na ko kogaa koga kola ate fuainumela ko gasolosolo o kaufakatasi i galueega kese kese, taki tasi ise auala e faakalele iei ate paoa o atiake a sosaieti ote Talitonuuga.

Ite sefulu lua masina ko teka atu talu mai ate kamataaga ote Palane ote Iva Tausaga, a matou ne fiafia o lavea atu ite galueega tenei e aofia iei ate lalolagi faka-te-agaaga, ko fakamaalosi kae fagu aka a taugasoa kae avatu kia latou ate malosi o fai ne naai laina o galueega. Se taumataaga fakavave kote fakagalueega o palane kola ka fakapatonu iei, i atufenua takitasi mo kogaa loga, ke sae aka se kalasata ko oti ne pasia ate tolu o ‘milestone’: se koga tela ate aofai o tino tokouke e galue faakatasi kae fai tusaga kise olaaga faka komiuniti tafasili ite ola. E masaua faeloa, ite koulu ote lua-sefulu-lima tausaga tenei kote mea ke isi se ‘intensive programme of growth’ i so se kalasata ite lalolagi, ko taugasoa ko oti ne fakasaga atu o tala a kalasata fou kite Talitonuuga pela foki mote fakamakekeega olotou taumafaiiga konei e fai kite fanaka ki luga. E isi se atafiaaga lasi ote avanoaaga mo paionia o tu ki luga i kogaa koga katoa ote lalolagi – tokouke a agaaga ola fakatuanaki e mafaufau me ko latou e kilo pefea kite avanoaaga tenei, kae e tokouke aka ko leva ne nofo i olotou koga paionia, maise loa ko ‘homefront’ paionia kae pela foki ko gasolsolo loa o tokouke a paionia salalau ite lalolagi. Mea nei se tasi mai i auala uke kola, pela mote mea ne fakamoemoe a matou kiei, se agaaga ote fakatau sapoti e fakaasigina ne taugasoa i kogaa koga katoa. Komiuniti kola ko oti ne atiake ate maalosi o latou ko saga tonu o sapoti ate tele ki mua i niisi koga aka – i sua kalasata, kogaa koga, atufenua, io me se kontineta – ko auala lei ko oti ne maua o avatu ate fakamaalosi mai i tua atu e fakamafai iei ate iloa ke tufatufa fakatasi atu. Kae ite vaaiaimi nei, a lesona ne maua i se kalasata ko fakamau ise auala, kote mea ke feasoasoani ki palane e fai i fakai mo niisi koga aka, ko salalau ite faiiga. Matou e fakafetai o lavea ite saga fakapitoa kite tauloto i auala e mafai iei o atili fakalei atu ate lei ote iloa o akoakoga e maua mai ite ‘institute’. Kafai ate ‘institute process’ ko mau ona aka ite komiuniti, a tena pokotia e fakaofoofogina. Molimau, pela, mo senta e lasi kii ate galueega fai e fai iei ako tino iei ko fai ne latou ate tuleinigi ‘institute’ pela me se mea faigalueega maalosi a latou: se mea faigalueega a tena atiakeega fakalei ko fai ne latou me se tiute tafasili ite taaua o fakamalosi a latou kola ko toka o ulufale mai. O sasale mo agaaga ola pena, kae feasoasoani ko latou ke fakapilipili atu kite mataloa, se avanoaaga tafasili ite taaua kae e fakafiafia fakapitoa; i so se aganu, e lasi ate mea e ttau o taulotogia i maalosiiga mafaulifuli ote taimi toetoe sapolepole tenei ote iloagina (recognition) mote ttau tonu iei (belonging). Kae e se tena fua. E uiloa ate taulasiiga o kalasata i olotou taumafaiiga o feasoasoani kite fuliiga ote tulaga kite nofo lei koi tu i tulaga kamatamata, a Lukuuga Faka-te-Agaaga o Atufenua, fesoasoanigina fakalei loa ne Kaunisela, ko atili salasala o tauloto a taumafaiiga me ne pefea a latou o fakasae mai ite faifaiiga o atiake a komiuniti (community-building process). Sautalaga e uiga mote nofo lei ite feitu tau ola lei mote faka-te-foitino o tino e putiputi aka i loto i potukau o kaaiga mo komiuniti, ka ko taugasoa ko sala foki ki auala o kau fakatasi i sautalaga aogaa kola ko fai i olotou koga pili mai.

I loto i mea katoa ne fakamatala atu ne matou, a faiiga a talavou e sulu maina malifalifa. E mao mai ite fai fua ia latou ne tino e fakalogo kae e tali fua ne latou a mea e pokotia kia latou – me ko pokotiaaga kona e oloolo malie io me se aa aka foki, a latou ko oti ne fakatalitonugina ite loto toa pela foki mo takitaki mataile ote Palane. Kafai se komiuniti ne lavea a latou ise uiga penei kae faiite ne fakanofonofooga mote olo o latou ki mua, a talavou ka silia atu ate talitonu e fakaasi mai mai ia latou. A latou e talai ate Talitonuuga ki olotou taugasoa kae fakatu ate sevesi se fakavae ote faka taugasoa tafasili atu ite aogaa. E masani saale loa, a sevesi pena e auala atu ite akoakooga a latou e foki ifo kia latou – o avatu kia latou se gata fua i akoakooga kite amio kae pela foki faka-te-agaaga, pela foki mote fasoasoani ki olotou akoga. E nofoakigina nete tiute o fakamaalosi ate ‘institute process’, a talavou Bahá’í e fakataunu ne latou a tou fakamoemoeega taaua.

Ate tulaga mo taumafaiiga katoa konei kote vaasi taimi tafasili ite se nofotoka. E isi se atafiaaga salalau i foitino o aso nei ote sosaieti e see toka o fai se faiga ki manakooga o taagata ite vaaitaimi faletonu tenei. E lasi e fakatautaugina me e mautinoa kae e see mafai o faka gasuesue ko fakafesiligina, kote puapuaga e mafua mai ite faaiiga ose kilooga e naunau kae fusitasi. Ate potooga o sikuleo e avaka o sapoti ate tafatasi, ate pau, mote fakamasinooga tonu e fakaasi mai ate tokouke o tino e kautasi i fakamoemoeega konei mo olotou sosaieti. E tonu, e seai se mea fakapoi ki se taugasoa tautali ote Gali Fakamanuiagina (Blessed Beauty) ko loto e naunau ki taofi faka-te-agaaga ne aumaigina ne Ia. Ka ko matou e uiloa e maua ne matou ate laveagina fakapitoa , i se tausaga e tasi a matemateega mote fano ki mua tuku fakatasi mo taagata e se masani o mata fanoanoa, ka kote mainaaga ote Talitonuugga e sulu maina mo se mainaaga fakaofoofogina ite malifalifa i loto i se sefulu afe o fonotaga, ne kau atu kiei se tasi mote afa o miliona o tino, o saga tonu ki auala e avaka iei a taofi foki loa kona. Ate kilooga a Bahá’u’lláh, mo Ana fakatonuuga ki taagata ke galue fakatau fealofani mote lei o te lalolagi, kote kogaloto e fakatakakai iei a mea kese kese ote sosaieti e fakaputu iei - e setioa la, pela mo ‘Abdu’l-Bahá e fakamatala mai, “So se komiuniti ite lalolagi e maua ne ia i Akoakoga Faka-te-Lagi konei ate iloa o ana fakamoemoeega tafasili ite mualuga.” Ko niisi tino olioli o taagata e ttau muamua o aumai kite komiuniti Bahá’í pela me se lafiiga, se fakamalu mai ite lalolagi ko mavaevae kae ko se maua o gasuesue. Kae e ui iai mai i tua atu o se fakamalu, ate mea ka maua ne latou ko agaaga ola o itukaaiga e galue o atiake ate lalolagi fou.

E lasi e mafaigina o tusi e uiga mote salalau o koga ne fai iei a fonotaga lasi, kote maalosi tafasili faka ofoofogina ne lele atu kite Palane fou, io me ko fakaasiiga loto fakafiafia mote poole ne vau i luga ia latou kola ne oko kiei. Kae i laina mutana konei e manako matou o fai atu ke iloa ne koulua ate mea e fakaasigina e uiga mote atiakeega ote Fakatokaaga. A latou ne ata fakafokifoki o se komiuniti Bahá’í tela e lavea ate faka-kaaiga, seai kote kese kese. Ate kilooga penei e fai mo mea e ttau loa o sukesuke ate Palane ote Iva Tausaga i maopoopooga kola e talia a tino katoa ke aumai kiei. A taugasoa e iloilo a pokotiaaga ote Palane mo olotou sosaieti seai fua ko taugasoa taki tokotasi kae pela foki mo kaaiga, pela foki mo takitaki i fakai mo tino pulepule. Ate aumai fakatasi ki loto ase aofai tokouke kii kise koga e tasi e maua mai iei a tulaga ki ne sautalaaga mote fuliiga ote tele ki mua faka-te-agaaga pela foki mo feitu kite nofo lei, se tasi tela ko mafolafola mai ite lalolagi salalau katoa. Ate tusaga fakapitoa i maopoopoogaa pena - e matala, apai aka ki luga, kae aogaa – e mafai ise faifaiiga fakaluefa ote atiakeega ote komiuniti i loto ise kalasata o fai me se lesona taaua mo foitino Bahá’í ke nofofale ia latou mo taimi mai i mua.

Tela la ate potukauuga o taugasoa talitonu ko ulu atu kite lua o tausaga ote Palane mo se kilooga fou mo se taumataaga pooko kite taaua ote mea e taumafai a latou o fakataunu. E pefea ate kese o faiiga manafai e kilogina ite paoa ote atiakeega o sosaieti e fakalele mai ne latou! Ate taumataaga matalasi tenei e fakamafai iei se galueega fakatumau o laveagina me se mea loa ia ia i se galueega sevesi io me se faiiga fua o se poini fuainumela. Mai i koga ki niisi koga, a kausakiiga o taumafaigina e fakaasi mai i potooga o tino e tauloto mai ite mafai pefea o puke ne latou a tiute e gasolosolo o uke atu ite fakatautaiiga ote auala ote olotou atiakeega. Ate mafuliiga faka-te-agaaga mote nofo lei e mafua mai e fakaasi mai iei ate olaaga o tino i auala kese kese. Ite fakasolooga o Palane ko teka atu, e mafai o lavea fakalei ite avakaaga ki luga ote akoakoga faka-te-agaga mo tapuakiiga tuku fakatasi. Ite fakasolooga fou tenei o Palane, e ttau o taumata fakalei ki niisi faifaiiga aka kola e salasala ke atili fai fakalei atu ate olaaga ote komiiuniti – ise fakatusa, mai ite fakalei akaaga o te ola lei, puipuiga ote enviromene, atili fakaaogaa fakalei atu ate paoa ote iloa i mea kese kese. Ate mea e manaogina mo mea katoa konei e fakatau feasoasoani ite ola lei ote komiuniti ke tele ki mua, kote mafai mote iloa o kautasi ite tauloto fai fakalei i feitu katoa konei – ate mafai mote iloa tela e futi mai iei ate malamalama e mafua aka mai i Akoakoga mote sitoa akutu fakatasi e tausi iei ate poto ne maua mai i sukesukeega faka saienisi. Ate fanaka ote mafai mote iloa tenei, e lasi ka fakataunu i tausaga e uke mai i mua nei.

Kote kilooga o atiake iei a sosaieti ko fakalauefa kae e uke uke ona pokotoaaga. Ko komiuniti takitasi ko olo i luga i olotou auala ia latou loa kite fakalavea o latou. Ka kote gasolo ki mua ite kogaa koga e tasi e masani o uke ona feitu e tusa mote gasolo ki mua i sua koga. Ate feitu e tasi kote mafai o iloa mote mafai o fai a mea e mu mea aka ki luga ka ko paoa ote komiuniti i fakai io me faka atufenua e fatele ki luga, tela la, ite katotoaaga o taimi, a fakanofonofooga e manakomia mote sae mai o se Mashriqu’l-Adhkár, kola e tusi atu ite Meseti ote Riḍván 2012, ka vau loa o fakataunugina. Pela mote fai atu o matou ite Meseti a matou kia koutou ite Riḍván taluai, a matou ka fakasolosolo o fakamailoga a kogaa koga kola ka fakatu iei a Tempolo Bahá’í. E fiafia lasi matou o fakailoa atu, ite taimi tenei, mote fakatuuga o Fale Tapuaki i fakai i Kanchanpur, Nepal, mo Mwinilunga, Zambia. Mai i luga atu, e kalaga atu matou ki se Fale Tapuaki ke fakatu i Canada, i mu mea kola e tu iei ate National ḤaBíratu’l-Quds i Toronto tela ko leva kii loa ne tu iei. A polotieki konei, pela foki mo niisi aka kola ka kamata i taimi mai i mua, ka penefiti mai ite sapoti kite Temples Fund mai i taugasoa i fenua katoa.

E lausa a fakamanuiaaga ate Aliki alofa ko oti ne filifili o fakaeke atu ki luga i Ana fagasele. E maualuga ate kalaga, fakaofoofogina ate taumataaga. E tumau ate manakooga a taimi ko kalagia a tatou katoa o galue tavini. E sapolepole, ko talosga kola, mo koutou pela foki ko oulua taumafaiiga seai se fitaa, e talosaga totuli atu a matou i Mataloa Tapu o Bahá’u’lláh.

 

Windows / Mac